Pozitivne promjene i osobni razvoj

Samopouzdanje se može osetiti odmah u trenutku ako delujete samouvereno ili ako ga prirodno nosite u sebi i reflektujete prema svetu i drugim ljudima. Samopouzdanje se može nakratko blefirati, ali istinsko samopouzdanje zrači iz čoveka kroz njegovu auru i način ponašanja i odnos prema sebi i svetu. Istinsko samopouzdanje se živi i dolazi iz unutrašnjeg stanja osobe kroz sliku o sebi koju nosi.

Suštinsko, duboko i najčvršće samopouzdanje gradi se od malih nogu kroz poštovanje i ljubav roditelja i onih sa kojima smo odrastali u prvih 7 godina života. Veoma je veliki procenat ljudi koji u detinjstvu nisu iskusili ljubav, poštovanje i pažnju roditelja, pa sada imaju izvesnu prazninu u osećanju sebe (o sliku od sebi) koja se može odraziti na njihov unustrašnji osječaj u kontakt sa drugim ljudima i njihov subjektivni pogled na sebe, ljude, život i budućnost. 

Samopouzdanje se gradi od detinjstva, ali se može razvijati i u kasnijem životu kroz samopotvrđivanje i motivaciju, postavljanje i ostvarivanje malih i velikih ciljeva, ostvarivanje ličnih motiva, sticanje samopouzdanja i samospoznaja, hrabrost, lično zadovoljstvo i druge pozitivne stvari koje će pomoći pojedincu da stekne poverenje u sebe i uzdigne svoje osobine ličnosti koje čekaju na buđenje.

Navike koje se stvaraju kroz samodisciplinu, istrajnost i dobro organizovan dan vode ka uspešnoj realizaciji ciljeva. Pozitivan osećaj produktivnosti i ispunjenosti u danu dovode do unutrašnjeg pozitivnog pogleda na svet i budućnost. U stvari, razvoj samopouzdanja je u malim hrabrim koracima, veri, optimizmu, radu i istrajnosti ka zacrtanim ciljevima, jer samo kada smo hrabri moći ćemo da preduzmemo akcije, a kada budemo uporni bićemo u stanju da postignemo svaki naš mali ili veliki cilj. Pad samopoštovanja se obično dešava kada smo skloni da odustanemo i nismo verni sebi. Normalno je da variramo tokom života, ali to su samo povremeni periodi ako znamo da budemo posvećeni i fokusirani na budućnost i ciljeve.

Samopouzdanje će biti u stalnom porastu ako svakodnevno steknemo naviku, bez obzira na naš trenutni osećaj sebe, okolnosti ili situacije u kojima se nalazimo, stvaramo prostor da posvetimo vreme sebi kroz afirmacije i konstruktivne aktivnosti koje će nas razvijati, ali uz taj proces važno je da ostvarimo i lični napredak kao na privatnom tako i na profesionalnom planu. To je kao da imamo stepenice ispred sebe koje vode do nekog željenog cilja, a svako stepenište predstavlja naš korak koji sadrži:

 - Edukacija i čitanje knjiga za lični razvoj;

 - Organizacija i plan za realizaciju ciljeva;

 - Disciplinovano obavljanje poslova u toku dana;

 - Pozitivan unutrašnji govor i optimističan pogled prema sebi i budućnosti;

 - Fokusiranje na pozitivne aspekte naše ličnosti;

 - Samosvest o svojoj ličnosti;

 - Preispitivanje sebe i svojih potreba i želja;

 - Promena loših navika u pozitivne navike;

 - Okretanje od svih onih stvari ili ljudi zbog kojih se osećamo loše.

Sa jedna rijec, preuzimanje odgovornost za vlastiti život (da ne ovisimo finansiski od partnera, roditelja, rodnini, da ne živime stalno od tuđi novac, odluke i slično.

Odgovornost za uspostavljanje zdravih navika (ranо ustajanje, organizacija dana, zdrava prehrana, usmjerenost unutar sebe za veći mir, radna etika, prakticiranje metode za ljubav prema sebe, uvođenje tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, edukacija i čitanje, jutarnja ili večernja šetnja bavljenje nekim hobijem, njegovanje afirmativnog pristupa sebi i optimističnog pogleda na život itd.)

Takodje, odgovornost za postavljanje ciljeva i prakticiranje fokusa i discipline kako bi se oni postigli (to moze biti cilj za gubljenje kilograma, promjena prehrane, svakodnevno čitanje knjiga, štednja, upis na tečaj, fakultet, učenje zanata itd.).

Odgovornost za donošenje vlastitih malih i velikih odluka. Da ne ovisimo o tuđim stavovima i mišljenjima, već da možemo sami to da uradimo. A donoshenje odluka sami moze da dodje samo iz njegovanje kontakta sa svojim unutrasnje djete.

Odgovornost za brigu o sebi i svom mentalnom i duhovnom zdravlju.

Obrazovanje ili odgovornost za čitanje knjige tijekom tjedna.

Odgovornost prema radu i stjecanju radnog iskustva i navika.

Odgovornost za promjene koje vode napred.

Odgovornost za čišćenje vlastite emocionalne (tužne/loše/bolne) prošlosti i negativnih iskustava, prihvaćanje prošlosti, opraštanje i zaboravljanje ljudi i situacija koje su nas povrijedile te njegovanje optimističnog pogleda na život.

Svi ovi podtočke usmjeravaju pojedinca prema autonomiji i neovisnosti, a istovremeno postaje potpuno odgovoran za svoj život, izbore i postupke.

Okolina često utječe na nas i naše životne izbore, pa tako zbog roditelja, partnera, rodbine ili prijatelja znamo zanemariti sebe, svoje pravo na odluku, stav ili mišljenje samo zbog mišljenja bližnjih.

Kada ovisimo o drugima riskiramo da idemo prema duhovnoj neispunjenosti jer kada ovisimo o tuđoj sugestiji ili odluci ostavljamo prostor u budućnosti da patimo od nezadovoljstva, jer nismo napravili izbor koji je tinjao duboko u nama. Zato je važno suočiti se s vlastitom usamljenošću, odnosno stvoriti pozitivnu vezu s vlastitom dušom, prisutnošću i vremenom provedenim u samoći. Naučimo biti sretniji u sadašnjem trenutku, u svojoj prisutnosti, bivanju. Kada naučimo živjeti u miru sa sadašnjim trenutkom, naučit ćemo biti sretni sami sa sobom.

Sadašnji trenutak je onaj kada ne živimo ni u prošlosti ni u budućnosti, već živimo isključivo sada i ovdje, s pozitivnim pristupom ispunjavanju nadolazećih obveza. Sada je vrijeme da prihvatimo odgovornost za odgovornosti, a ipak živimo u miru i blagostanju." Navikli smo živjeti samo u svojoj glavi i mislima. Upućeni smo ili na prošlost ili na budućnost, ili na jučer ili na sutra, ili na stres oko prošlosti ili na strepnju za budućnost. Bilo za naše zdravlje, bilo za zdravlje drugih ljudi. Ili za suprug/suprugaga ili za djecu... a popis je beskrajan!

Sadašnji trenutak je naš život, a sve ostalo događa se u našoj glavi i okolini. Okolnosti su takve kakve jesu, a mi ih svojim mislima mijenjamo, preuveličavamo ili označavamo kao dobre ili loshe. Koliko god neke okolnosti bile loše, zaustavimo li se u sadašnjem trenutku, prihvatimo i usredotočimo se na konstruktivna rješenja, iz svake teške situacije ili razdoblja izaći ćemo mnogo brže.

Osvješćivanje sadašnjeg trenutka moguće je jednostavnim „primjećivanjem“ disanja u svakom trenutku ili ulaskom u meditativno stanje s disanjem – meditacijom. Ako steknete naviku da svako novo jutro odvojite 10-15 minuta za meditaciju, povećava se mogućnost da ostatak dana živite mnogo prisutnije i mirnije nego inače.

Meditacija. Meditacija je stanje postojanja. Stanje meditacije se postiže ili fokusiranjem na disanje barem 5 minuta, ili ponavljanjem mantre (riječ/riječi/rečenica) ili fokusiranjem na svaki dio našeg tijela počevši od glave do stopala. Meditacija je vrlo važan alat za svjesnost sadašnjeg trenutka. Osim što pridonosi mirnijem životu, može nam pomoći da uvidimo gdje griješimo ili da donesemo ispravnu životnu odluku.

Najbolje što možete učiniti za sebe je da napravite prostora tijekom dana da budete u miru sa sobom. Sjednite u udoban položaj, naslonite se na meku podlogu ili stavite udoban, mekani jastuk, pustite na slušalice opuštajuću meditativnu glazbu koja će vas opustiti, duboko udahnite, udahnite i izdahnite deset puta svjesno i pažljivo prateći pokrete trbuh i prsa.

Zahvalnost. Razmislite o tome što već imate u svom životu i budite zahvalni. Budite zahvalni na onome što trenutno imate, ali i zamislite još bolju budućnost. Osetite za sebe idealan život koji biste želeli da živite i neka vam on bude izvor entuzijazma i motivacije da živite sada i ovde kako biste se bavili aktivnostima koje će vas dovesti do tog života. Zapamtite sve dobre stvari u vašem životu, fokusirajte se na ono što vas čini srećnim i zahvalnim, možda za vašu porodicu, vaš dom, vašu decu, bilo šta što će vas inspirisati osećajem zahvalnosti.

Ostanite u prirodi. Priroda zna kako da smiri ceo nervni sistem i doprinese da pažnja bude prisutnija. Kiseonik pomaže umu da bude bistar i čist, a telu opuštenom.

Smanjena upotreba telefona, društvenih mreža, televizije, vesti ili emisija jer stvaraju veliku pasivnost uma i samim tim osoba postaje veoma nesvesna sebe i drugih tokom dana.

Svest o tome da nam je život dat da kroz razvoj, navike, iskustva i ulaganje u sebe stvaramo, napredujemo i budemo kreatori svoje budućnosti. Da „očistimo“ neke svoje negativne obrasce razmišljanja i navike, da se više angažujemo na stvaranju produktivnog dana opterećenog većim mirom i usklađenom psihofizičkom energijom.

Usamljenost se može preciznije definisati kao niz trenutaka ili perioda kroz koji osoba prolazi sama, dok se usamljenost može definisati kao psihičko stanje osećanja da nemamo nikoga i da naš život nema vrednost samo zato što nemamo nikoga. da bude sa nama trenutno, bez obzira da li je u pitanju porodica, partner, deca ili prijatelji.

Ova dva pojma treba razlikovati jer usamljenost ne znači usamljenost, niti usamljenost znači da je ona rezultat usamljenosti. Možemo biti među mnogim ljudima oko nas, a i dalje se osećati usamljeno ako su veoma različiti od nas i ne razumeju nas. S druge strane, možemo biti sami, biti u fazi u kojoj se menjamo ili životnom periodu u kome nema nikoga oko nas, ali da se ne osećamo usamljeno.

Čovek je stvoren da bude kreativan i inovativan, pa njegove ideje za provođenje vremena mogu biti raznovrsne i inovativne, čovek može svoju usamljenost pretvoriti u najsrećniji period svog života u kojem će se obrazovati, čitati knjige i otvarati put za pozitivne lične transformaciju i promenu sopstvenog načina života.

Ideje koje možete da uradite da biste imali produktivno vreme sa sobom:

• Čitanje knjiga iz određene naučne oblasti ili knjiga za lični razvoj

• Odlazak u planine, odlazak u bioskop ili poseta kulturnim događajima

• Slušanje edukativnih emisija

• Meditiranje

• Joga

• Pravljenje zanimljivih specijaliteta ili učenje novih recepata za kuvanje

• Usvajanje kućnog ljubimca

• Preuređenje kuće/sobe

• Malo kreativnog ručnog rada

• Neki doprinos opštem dobru itd.

Podjelite sa vašim bližnim ljudima!